Talijanski grad Trst, u koji se s ovih prostora nekad išlo samo radi šopinga, u zadnje se vrijeme sve više profilira kao turistička i kulturna destinacija sa zanimljivim događanjima, među kojima je jedno od ove godine najatraktivnijih zasigurno aktualna izložba Vincenta van Gogha.
Više od pedeset Van Goghovih remek-djela, izloženih u Muzeju Revoltella do kraja lipnja, u kronološkom slijedu svjedoče o životnom putu umjetnika koji unatoč velikom talentu za života nije bio prepoznat, no danas nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Kolekcionari su spremni dati višemilijunske iznose za njegove slike, suvremenim umjetnicima neiscrpna je inspiracija, a ‘Van Gogh manija’ već je dugo prisutna u popularnoj kulturi kroz ‘merch’ koji se prodaje kao da je riječ o nekoj rock ili pop zvijezdi. 
Tršćanska izložba, priređena u suradnji s nizozemskim muzejom Kröller-Müller iz Otterloa koji ima jednu od najvećih Van Goghovih zbirki u svijetu, prikazuje dio golemog opusa od oko 850 slika i tisuću crteža koje je ostavio iza sebe.
U kustoskom konceptu Marie Terese Benedetti i Francesce Villanti izložba, postavljena na jednom katu Muzeja, koncizno, pedantno i zaokruženo isprepliće Van Goghovo stvaralaštvo tijekom deset aktivnih godina s onime što se u pojedinom trenutku događalo ‘iza platna’.
Iz Muzeja kažu da iako taj široki pregled nije retrospektiva, on daje dublji uvid u umjetnikove promjene kroz godine, uz jednu konstantu – njegovu brigu za ljude, osobito one iz nižih staleža.
Imerzivno iskustvo kao posebna atrakcija
Klasični postav sa slikama i popratnim tekstovima obogaćen je dokumentarnim i video materijalima, dok je posjetiteljima posebno atraktivna prostorija koja s pomoću s projekcija Van Goghovih najpoznatijih remek-djela na svim zidovima, stropu i podu pruža uranjajuće iskustvo u njegovo kratko, ali intenzivno stvaralaštvo.
Izložba je u Rimu u samo nekoliko mjeseci imala rekordnih 600 tisuća posjetitelja, a u ovoj verziji, koju donose Grad Trst i Arthemisia, mogu se vidjeti i dodatna dva portreta – Monsieura i Madame Ginoux, umjetnikovih prijatelja i vlasnika omiljene mu kavane u Arlesu, koji su se sada ponovno ‘susreli’ nakon dugo vremena.
U izložbu uvode Van Goghovi rani radovi iz nizozemskog razdoblja od 1881. do 1885. kada se, svjestan da tek treba postati slikar, fokusira uglavnom na crtanje, motive seljaka, sijača, vrtlara, drvosječa, eksterijera u tamnim bojama.
Drugi dio odnosi se na njegov boravak u Parizu, od 1886. do 1888., kada se povezao s umjetnicima kao što su Émile Bernard, Toulouse-Lautrec i Louis Anquetin, slikarima tzv. malog bulevara.
Slijedi dio posvećen Arlesu, gdje počevši od 1888. pod utjecajem topline i svjetlosti juga u jarkim bojama stvara svoje najpoznatije motive voćnjaka, maslinika, krajolika uz rijeku, soba, kavana, mrtve prirode te portrete lokalaca.
Zbog psihičkih problema godinu dana kasnije odlazi u psihijatrijsku bolnicu kod Saint Remyja i ima umjetnički plodno razdoblje, no krajem srpnja 1890. oduzima si život, čemu je s fotografijama i dokumentacijom posvećena emocionalno nabijena, posljednja soba na izložbi.
Izložba se može razgledati do 30. lipnja, a s istom ulaznicom mogu se obići i drugi dijelovi Muzeja Revoltella.
Smješten u povijesnoj palači taj muzej ima i važnu zbirku moderne umjetnosti, a ondje je prije dvadesetak godina Edo Murtić imao samostalnu izložbu.
Izvor: HRT
