Dosadašnja posljedica nezapamćenog računalnog kaosa je pet tisuća otkazanih letova i golemi problemi u trgovačkim, bankarskim i zdravstvenim sustavima.
Dan nakon što su krenuli na put, mnogi putnici i dalje na znaju kada će stići do željenog cilja. U međunarodnoj zračnoj luci u Mumbaiju, umorni od neizvjesnosti i neprospavane noći, čekali su pomoć i informacije. Zbog neispravnog softvera, nekim su putnicima izdane rukom pisane karte za ukrcaj.
– Jučer sam putovao iz Mumbaija u Bengaluru, ali let je otkazan. Na aerodromu su nam ponudili obrok, ali ne i smještaj tako da ovdje čekamo cijelu noć. Napokon sam dobio kartu, ali bilo je stvarno teško, kazao je putnik Aka.
Svaki hotel u Edinburghu popunjen
Indijski ministar civilnog zrakoplovstva kaže da sustavi od ranog jutra ponovno rade bez greške, ali bi kaotično stanje moglo potrajati dok se ne riješe preostali problemi.
Prizori putnika u dugim redovima stizali su iz SAD-a, Europe i Azije jer su zračni prijevoznici izgubili pristup uslugama prijava i rezervacije, baš u vrijeme kada mnogi odlaze na ljetni odmor.
– Svaki hotel u Edinburghu bio je popunjen. Telefoniralo sam u 20-ak hotela i svi su mi rekli: “Zauzeti smo oprostite” pa smo odlučili spavati u zračnoj luci, na podu. Teška je to s djecom i obitelji, ali nismo imali drugo rješenje, rekao je francuski turist Thomas Battain.
– Mislim da bismo kao nacija trebali razmotriti našu ovisnost o tehnologiji jer, ako se ovako nešto bude ponavljalo, što možemo učiniti? Možda bismo trebali imati neki rezervni plan, ustvrdila je Neibert David, putnica u zračnoj luci u Dallasu.
“Pacijent leži pred vama, ne znate koje lijekove prima, koja je operacija planirana”
Problemi nisu bili rezultat hakiranja ili kibernetičkog napada, nego neispravnog ažuriranja softvera tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike. Rušili su se sustavi korisnika Microsoft Windowsa – od financijskih tvrtki i novinskih kuća do bolnica, malih tvrtki i vladinih ureda.
Ovako opsežne posljedice ponovno su skrenule pozornost na krhkost digitaliziranog svijeta koji ovisi o samo nekoliko pružatelja ključnih računalnih usluga.
– Zrakoplovi ne lete jer se u sustavu ne može vidjeti tko je koji putnik. Sada zamislite kako je u bolnicama gdje ne znate koji pacijent leži pred vama, koje lijekove prima, koja je operacija planirana. Te informacije jednostavno nisu bile dostupne, istaknuo je ravnatelj Sveučilišne bolnice Schleswig-Holstein u Kielu Jens Scholz.
Prekidi su trajali satima, čak i nakon što je Microsoft objavio da rješava problem. S obzirom na to da je tehnološka kriza riješena u razumnom roku, ekonomski analitičari kažu da neće utjecati na gospodarska kretanja. Ali je ranjivost internetske infrastrukture zabrinula mnoge jer bi upravo sigurnosni alati trebali jamčiti tvrtkama nastavak rada i u najgorem scenariju povrede podataka.
Izvor: HRT