Nakon uspostave dnevnih letova helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u četiri baze Zagrebu, Osijeku, Splitu (Brač) i Rijeci (Krk), početkom srpnja uvode se i noćne intervencije u splitskoj i riječkoj bazi, najavljuje Ministarstvo zdravstva.
– To je još jedan značajan reformski iskorak za sigurnost i očuvanje života građana i posjetitelja Hrvatske, posebice u jeku turističke sezone, kaže ministar zdravstva Vili Beroš.
Posebna pažnja posvećena je, dodaje, sigurnosnim aspektima koje propisuje EU zakonodavstvo. Vrijeme uvođenja noćnih operacija odredio je stručni tim, s obzirom da se radi o novoj usluzi u Hrvatskoj koja zahtijeva prethodno poznavanje prostora, mjesta za slijetanje te znanje i iskustvo posade. 
HHMS je strateški projekt Vlade vrijedan 62,5 milijuna, u sklopu kojega se provode primarne, sekundarne i međubolničke intervencije za akutno životno ugrožene pacijente.
U protekla tri mjeseca zabilježeno je 208 uspješnih dnevnih intervencija, među kojima 99 u Splitu, 95 u Rijeci te po 7 u Zagrebu i Osijeku.
U njih oko 40 posto bila je riječ o vitalno ugroženim pacijentima zbog hitnog internističkog stanja. Osobe s dijagnozama traume zbrinjavane su u 25, a moždanog udara u 13 posto intervencija.
Najčešće intervencije bile su u Splitsko-dalmatinskoj županiji (47,5), u kojoj su zbrinjavani pacijenti na Hvaru, Visu i Braču, Slivnu te na autocesti A1.
Slijedi Primorsko-goranska županija (45,6 posto), uključujući i intervencije u Klenovici i Sibinju Krmpotskome, Vrbovskom, Korenici te na otocima Susak i Unije.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji pomoć su najčešće trebali pacijenti na Korčuli i u Metkoviću.
Timovi HHMS bili su i na intervencijama na otoku Kornatu u Šibensko-kninskoj županiji te na otoku Molatu u Zadarskoj županiji, ali i u Virovitici, Vojniću itd.
– HHMS nisu samo helikopteri, već govorimo o stručnim timovima koji su prošli edukaciju za rad u svim mogućim scenarijima i na raznim terenima, kaže Beroš. Integracijom HHMS u zraku, moru i na kopnu, u sklopu reforme zdravstvenog sustava, Hrvatske se svrstala uz bok zemalja s najrazvijenijim sustavom HHMS u Europi, dodaje.
– Od uvođenja HHMS-a identificirano je dodatnih 100 mjesta za slijetanje helikoptera na otocima i udaljenim područjima, što je u skladu s dobrim praksama drugih država članica EU-a, s naglaskom na kvalitetu usluge kao i geografsku pokrivenost cijelog teritorija u okviru standarda zlatnog sata, navodi ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba-Bujević.
Naglašava važnost pružanje brze zdravstvene zaštite na mjestima do kojih je dosad bilo nemoguće doći u kratkom roku, kao što su otoci Molat i Susak.
– Za prijevoz do bolnice na raspolaganju su i brze brodice Pomorske hitne medicinske službe te osnažena kopnena Hitna medicinska služba, ističe ravnateljica HZHM.
Izvor: HRT
