U Hrvatskom saboru održana je komemoracija u povodu 11. srpnja, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Nazočili su joj predstavnici Sabora, Vlade i predsjednika, veleposlanstava u našoj zemlji te sudbene vlasti i vjerskih zajednica.
Prije 29 godina pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u Srebrenici su ubili više od 8 300 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Prihvaćanjem Rezolucije o genocidu u Ujedinjenim narodima, 11. srpnja u cijelom se svijetu obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. 
– U genocidu moja porodica Smajlović strada zaredom u tri koljena. Moj djed Osman, njegovi sinovi Omer i Nusuf, njegovi unuci Samedin i Fahrudin, djedova braća Abid i Atif, djedovi bratići Halid, Smajo, Mešan, Senahid, djedovi tetići i tako redom. Preko 50 užih i širih srodnika, kazala je Esnefa Smajlović Muhić.
– Relativiziranje zločina u današnje vrijeme kada po svijetu bukte novi sukobi i ratovi mora nam biti poziv na uzbunu jer takvo što vrlo lako može biti klicom novog nasilja, mržnje i budućih sukoba, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.
Jandroković: Prozreli smo nečasni potez u Skupštini Crne Gore
Jandroković je poručio da jednako snažno treba osuditi i relativizaciju srebreničke tragedije i njenu eksploataciju u sitne dnevnopolitičke svrhe.
– Prije samo tjedan dana pokušalo se u parlamentu Crne Gore, na jedan perfidan način, skrenuti pozornost sa zločina počinjenih u Srebrenici. Taj manipulativni, štetni i nečasni potez onih koji su pozvani šutjeti zbog vlastitih grijeha jednako smo brzo prozreli i u Hrvatskoj i u ostatku EU, kazao je.
I izaslanik predsjednika Vlade Gordan Grlić Radman rekao je da genocid u Srebrenici nije upitan jer je to 2007. potvrdio i Međunarodni sud za ratne zločine. I on se založio za procesuiranje zločinaca i ne veličanje zločinaca jer je to, kako je kazao, isto zločin.
– Ta tragedija treba biti opomena i to može biti ako smo svi ujedinjeni u tome da spriječimo zlo, kazao je.
Također, Grlić Radman smatra da namjera donošenja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore nije bila izgradnja kulture sjećanja i pomirbe već instrumentalizacija radi kratkoročnih političkih ciljeva stvarnih inicijatora te rezolucije.
– Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje u najvećoj mjeri bila svojevrsna relativizacija i obezvrjeđivanje Rezolucije Opće skupštine UN-a o Srebrenici, kazao je. Smatra i da je takva politizacija prošlosti krajnji izraz nepoštovanja prema nedužnim žrtvama koje se, umjesto civilizacijskog pijeteta, koriste u političke svrhe.
Izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić poručila je da žrtve Srebrenice uvijek i iznova trebaju podsjetiti koliko je opasno propustiti i preventivno učiniti sve da do rata ne dođe, kao što se to propustilo 1991. u Hrvatskoj, i nakon toga u BiH, koje su bile napadnute od istog agresora u ime velikosrpske politike. Upozorila je i da međunarodna zajednica tada nije našla načina djelotvorno se uključiti u rješavanje tzv. jugoslavenskog problema dok je on još tinjao.
Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet izrazio je nadu da će, unatoč užasu koji se dogodio, Srebrenica ponovno postati mjesto prosperiteta kao što je to bila u prošlosti. Naveo je i da će danas primiti sudionike ultramaratona od Vukovara do Srebrenice u dužini od 227 kilometara, a kojim se “bratimljuju ta dva grada”.
Hodžić: Zločin u Srebrenici još traje, a zove se – negiranje genocida
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić smatra kao genocid u Srebrenici još traje i ušao je u posljednju fazu koja se zove negiranje genocida.
– Danas ratni zločinci za taj genocid nisu kažnjeni. Dapače, dobivaju trgove, ulice studentske domove koji nose njihova imena, a koja se dodatno skandiraju na sportskim događajima, upozorio je. Smatra kako to pokazuje da društvo nije prošlo katarzu i da zločin nije dobio kaznu.
Na poricanje genocida i slavljenje zločinaca u Srebrenici upozorili su i predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj “Bošnjaci zajedno” Bermin Meškić i veleposlanica BiH u RH Elma Kovačević-Bajtal.
Izvor: HRT
