Dan je antifašističke borbe koji je, kao i svake godine, posebno svečano obilježen u spomen-parku Brezovica pokraj Siska. Ondje je prije 83 godine osnovan Prvi sisački partizanski odred – prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe i simbol početka organiziranog otpora fašizmu i nacizmu u Hrvatskoj.
Osnivanje tog odreda pod vodstvom Vlade Janića Cape i Marijana Cvetkovića označava i početak antifašističkog ustanka U Hrvatskoj.
Milanović: Hrvate i Srbe spajala je suradnja, ne mržnja
Predsjednik Zoran Milanović rekao je da se ovo prilika da se zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znači Sutjeska, Neretva i tisuće mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću. 
– Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti, upitao je te istaknuo da su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi ukazavši i na njihov odnos kroz povijest.
Hrvate i Srbe nije spajala vjekovna mržnja nego suradnja. Stalno se skrivamo iza teze da je to vjekovna mržnja kojoj i tako nikada nije bilo spasa i nije moglo drukčije završiti, a istina je puno drukčija, rekao je predsjednik.
Rekao je da se priča o 1941. i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to da su svi bili Hrvati.
To je pogrešno, jer oni sebe na taj način nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i komunisti. I to je njihova jako važna odrednica, soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I svi ovi hrvatski prvaci i velikani čija su imena ovdje bila s razlogom spominjana, pa i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti pa onda Hrvati i to je u njima sazrijevalo.
Predsjednik Milanović podsjetio je kako se 1991. nekoliko tisuća banijskih Srba pokušavalo je bratstvom po oružju očuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala.
. I na kraju je ’91. godine bilo jedino moguće uzeti oružje i obraniti Hrvatsku, rekao je Milanović.
Habulin: Borba protiv povijesnog revizionizma
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraka i antifašista RH, rekao je kako i danas traje borba protiv povijesnog revizionizma i izjednačavanja komunizma i fašizma.
Antifašistički pokret predvodili su komunisti. Ideja komunizma bila je plremenita, ali su se u borbi događali zločini. Fašizam i nacizam zločinačke su ideje i ne može se uspoređivati s komunizmom, rekao je Habulin.
Upozorio je da se o tome vode iscrpljujuće i jalove rasprave s ciljem obezvrjeđivanja narodnooslobodilačke borbe i antifašističkog pokreta.
Habulin je pozdravio što se obilježavanje održava u organizaciji Vlade te je dodao kakao je to na tragu onog za što se on zauzima: “Da se o prošlosti govori istinito. Hrvatsku su u postojećim granicama izborili oni kojih se danas sjećamo.
On se usprotivio ideji osnivanja Muzeja žrtava komunizma te podsjetio kako je Hrvatska imala Muzej Revolucije.
– Nema ga više. Srušeno je 3000 spomenika NOB-a koji nisu obnovljeni. Zgrada ZAVNOH-a u Topuskom srušena do temelja i nije obnovljena. Zašto?, upitao je Habulin i naglasio kako se Hrvatska u Ustavu poziva na ZAVNOH i legitimira kao antifašistička borba.
Zato je zaključio kako će ponavljati ta pitanja dok traju juriši povijesnih revizionista, jer je to naš dug partizanima, naš dug svim palim hrvatskim braniteljma u Domovinskom ratu koji su ustali u obranu hrvatskih granica iscrtanih krvlju paritzana u II. Svjetskom ratu.
Magdalena Komes, izaslanica predsjednika Sabora, rekla je da osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica cijeni kao dio vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, osobe koja spaja Hrvatsku i dan danas.
Bio je to državnik koji je vodio Hrvatsku u neovisnost i pri tome okupljao sve hrvatske domoljube, među njima i nekadašnje kolege, antifašističke borce, rekla je.
– Plačem svaki put, ostala sam kao dijete sama, bez roditelja, bez sestre koja je umrla u sisačkom logoru, rekla je Nevenka Končar, Sisak.
Izvor: HRT
