Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak kako i dalje ustrajavaju na prijedlogu da Daniel Markić ostane ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) istaknuvši da je njihov prijedlog za drugi Markićev mandat blokirao predsjednik Republike.
– Naša pozicija je identična. Ista ona kao što je bila i prije izbora načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH kada smo mi prihvatili sugestiju predsjednika Republike da to bude Tihomir Kundid. Tada je to trebao biti vrlo jasan quid pro quo (uzajamni ustupci) u odnosu Markić-Kundid, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.
Time je odgovorio na upit vezan uz vršitelja dužnosti ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniela Markića koji je 6. svibnja imenovan na tu dužnost do imenovanja ravnatelja, a najduže na rok do dva mjeseca.
Premijer Andrej Plenković u svibnju je uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću prijedlog za privremeno produljenje mandata aktualnom ravnatelju Sigurnosno-obavještajne agencije Danielu Markiću, kojemu je mandat istjecao 5. svibnja, ali je predsjednik Zoran Milanović potpisao Rješenje o imenovanju Markića vršiteljem dužnosti ravnatelja SOA-e.
– Naša je pozicija krajnje poznata, ponovio je Plenković na novinarske upite hoće li o tome razgovarati s Milanovićem. Mi smo ti koji uvijek poštujemo funkcionalnost institucija. Tako je bilo oko VSOA-e i tako je bilo oko načelnika Glavnog stožera OS RH. Ovdje se blokiranje Markića dogodilo isključivo s njegova strane (predsjednika Republike). Treba pitati onoga tko je blokirao, a ne nas, poručio je.
Plenković je izvijestio da su na Predsjedništvu HDZ-a, među inim, razgovarali i o jučerašnjim izborima u Gospiću te čestitali HDZ-ovu kandidatu Josi Vrkljanu i gospićkom HDZ-u na prilično dobrom rezultatu. Plenković je čestitao i predsjedniku stranke LiPO Darku Milinoviću na izboru za novog gradonačelnika Gospića.
Izvijestio je i da su razgovarali o unutarstranačkim izborima koji će se održati 13. srpnja pojasnivši kako su trenutno u fazi prikupljanja potpisa za predsjednika, zamjenika i četvero potpredsjednika HDZ-a, a oni se moraju predati do petka, 28. lipnja.
Tako bi se od idućeg tjedna predstavili kandidati za novi četverogodišnji mandat, a to će, uz njega, biti – Tomo Medved, Oleg Butković, Zdravka Bušić, Ivan Anušić te Branko Bačić. Naveo je i kako za sada nemaju informacije o mogućim protukandidatima.
Sjednicu je pratio Šime Vičević:
“Nisam ni pročitao Milanovićevo pismo o vanjskopolitičkom vijeću”
Premijer Plenković je rekao da ne zna što je bilo u pismu predsjednika Zorana Milanovića o osnivanju Vijeća za vanjsku politiku jer “nije bilo ni pročitano”.
– To nije moje pismo, nije bilo ni pročitano. Što se nas tiče, stvari su vrlo jasne. Sve se može itekako dogovarati ako su akteri normalni. Ako nisu, onda je to nešto drugo, poručio je Plenković. Dodao je da su predsjedniku samo odgovorili da postoje mehanizmi kojima se sve može usuglasiti “kao što se usuglašavalo i prije” kada vijeće nije bilo potrebno.
Milanović je prošlog tjedna rekao da je premijer odbio njegovu ideju o formiranju Vijeća za vanjsku politiku. koju mu je predložio kao zajednički format razgovora o vanjskopolitičkim pitanjima o kojima se Pantovčak i Banski dvori već dulje vrijeme ne uspijevaju dogovoriti.
Plenković je kazao uz to da ne zna kada će se s predsjednikom dogovoriti glede veleposlanika te da “treba biti korektan i normalan”.
Milanović je prošle srijede rekao da premijer “već dvije i pol godine opstruira sastanke Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu”, što je nazvao “teškom protuustavnom rabotom”. Plenković je te tvrdnje odbacio.
– Što on (predsjednik) nas pita o vanjskoj politici? Kad sam ja to dobio neki upit (o tome) što će on sutra reći o Washingtonu?, upitao je Plenković, dodavši da se on obratio Milanoviću kad je “bilo najbitnije”. Kad je krenula ruska agresija na Ukrajinu, on je odbio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost … Što ćemo se onda sastajati?, naglasio je premijer.
Vodeće europske dužnosti
Na pitanje novinara o ovotjednoj novoj rundi pregovora o raspodjeli vodećih dužnosti u europskim institucijama nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, premijer je rekao da očekuje konkretan dogovor.
– Pozicija koju sam ja obrazložio vrlo temeljito na sastanku Europske pučke stranke (EPP) vrlo je jasna. Trenutnu je u bubnju otprilike sedam visokih europskih dužnosti: predsjednik (Europske) komisije, Europskog vijeća, Visoki predstavnik za vanjske poslove, predsjednik ili predsjednica (Europskog) parlamenta, šef Europske investicijske banke, glavni tajnik NATO-a, glavni tajnik Vijeća Europe, rekao je Plenković.
Kaže da je EPP na europskim izborima “uvjerljivo pobijedio” te da od 27 zemalja članice Europske unije, pučani imaju 12 šefova država i vlada u Europskom vijeću.
– Od sedam funkcija, samo je jedna pripala EPP-u. Poanta je toga izlaganja bila da, ako već uzimamo u obzir rezultate europskih izbora, na kojima je EPP uvjerljivo pobijedio, …, onda bi bilo u redu da se ti rezultati reflektiraju i u podjeli funkcija, rekao je Plenković.
Izvor: HRT