Vladajući i oporba pohvalili su u srijedu Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2023. godinu, pri čemu je oporba opetovano upozoravala na loše stanje u zdravstvenom sustavu.
Prema riječima Tatjane Munižabe, čini se da su brojna uhićenja i istrage unutar javnih poduzeća poput Ine, kao i protiv bivših državnih dužnosnika imale, ako ništa drugo, barem pozitivan psihološki učinak. Rezultati državne revizije za 2023. godinu, kaže, pokazuju pozitivne pomake. 
U 2023. godini državni revizori su obavili ukupno 181 reviziju obuhvativši gotovo 500 državnih i javnih institucija. Analiza pokazuje 12% više bezuvjetnih mišljenja u usporedbi s 2022. godinom, što znači da je više institucija poslovalo u skladu sa zakonom. Također, gotovo 80% revidiranih subjekata slijedilo je preporuke državnih revizora, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Međutim, revizori su za 2023. godinu izdali više od 2000 preporuka i naloga, što ukazuje na to da posla još uvijek ima, javila je Munižaba.
O izvješću državnog revizora, kao i o ostalim točkama dnevnog reda ovoga tjedna, glasat će se zadnji dan rada prije dvomjesečne stanke, sljedeći petak.
Klešić: Povećava se postotak provedenih preporuka i naloga
Glavni državni revizor Ivan Klešić rekao je kako se postotak provedenih preporuka i naloga Revizije povećao, što je rezultat sankcioniranja onih koji ih nisu provodili.
Sve veći broj naloga i preporuka se izvršava, situacija je dobra odnosno sve bolja, to potvrđuje podatak o 78 posto izvršenih, na to je utjecalo i sankcioniranje onih koji naloge ne provode, kazao je Klešić.
Dodao je i da se situacija poboljšala kod revizije političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Godine 2021. bilo je jedno nepovoljno i jedno suzdržano mišljenje a u 2022. takvih mišljenja nije bilo, rekao je glavni državni revizor.
– Državni ured za reviziju u protekloj je godini napravio veliki posao, gotovo 80 milijardi prihoda i rashoda je revidirano. I mislim da je to veliki posao s preko 1400 preporuka, koje se više manje uvažavaju, gotovo 80%, 18% ne, rekao je Josip Borić (Klub zastupnika HDZ-a).
Tijekom 2023. Ured je napravio ukupno 181 reviziju i jednu provjeru provedbe preporuka. Sva izvješća o obavljenim revizijama dostavljena su Saboru i Državnom odvjetništvu RH.
Nemamo povratne informacije o tome što je učinjeno po našim prijavama, to se može vidjeti u godišnjem izvješću o radu DORH-a, odgovorio je Klešić na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS).
Naveo je da su se najčešće nepravilnosti kod financijskih revizija odnosile na područje računovodstvenog i financijskog izvještavanja, zatim na područje planiranja i izvršena planova, te rashoda i obveza i javne nabave. Subjektima je pritom dano 1715 naloga i preporuka kako bi se nepravilnosti otklonile.
Kod revizija učinkovitosti obuhvaćene su teme poput dostupnosti obiteljske medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama, upravljanja i održavanja skloništa za slučajeve katastrofa te unapređenja kvalitete i dostupnosti vode za ljudsku potrošnju. Tu je dano subjektima 330 naloga i preporuka.
Boška Ban Vlahek postavila je pitanje o preporukama koje je Ured dao kod revizije dostupnosti obiteljske medicine.
– Iz vaših podataka vidljivo je da nedostaje velik broj timova, čega su hrvatski pacijenti, nažalost, bolno svjesni, te da nisu predlagane aktivnosti za osiguravanje dovoljnog broja liječnika u djelatnostima obiteljske medicine, rekla je.
Klešić je nabrojao unapređenje sustava upravljanja lijekovima i potrošnim medicinskim materijalnom, unapređenje informacijskog sustava, smanjenje obaveza u dogovoru sa HZZO-om i bolje upravljanje ljudskim potencijalima.
– Problem je nedovoljan broj liječnika, odgovorio je Klešić na upit Jasenke Auguštan-Pentek (SDP) koje su prepreke osiguravanju učinkovite zdravstvene zaštite žena.
Boris Piližota (Klub zastupnika SDP-a) pitao je Klešića koliko sada, prema službenim podacima kojima raspolaže, iznose obveze zdravstvenog sustava i HZZO-a, a Klešić je odgovorio prvo da je dug oko 4 milijarde eura, pa se ispravio i rekao da dug u zdravstvu zapravo iznosi 2 milijarde.
– Pa dobro, dvije, četiri, nije to sad…, nasmijao se predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
“Ovo su sustavne i ozbiljne pogreške”
SDP-ov Boris Lalovac rekao je da bolnički sustavi “nemaju pojma kome duguju niti popise što duguju”.
Upozorio je i kako podaci vezani uz lijekove i medicinski potrošni materijal kod značajnog broja bolničkih zdravstvenih ustanova nisu realno evidentirani u poslovnim knjigama niti iskazani u financijskim izvješćima. Naveo je i kako je od 38 bolničkih zdravstvenih ustanova njih većina od Državnog ureda za reviziju dobila uvjetna mišljenja a njih sedam bezuvjetna.
Lalovac je upozorio i da je u tom izvješću Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) dobila nepovoljno mišljenje. Pri tome, rekao je, HERA je odobravala licence bez da je od gospodarskih subjekata tražila da im dostavi potvrdu imaju li zaposlene osobe a što je glavni uvjet za dobivanje licence. Također, licence su produživane bez kriterija i sl.
– Ovo su sustavne i ozbiljne pogreške, kazao je Lalovac i pozvao premijera Andreja Plenkovića da reagira na te nalaze Državne revizije.
Damir Bakić (Klub Možemo!) upozorio je da, iako proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav rastu, nitko u njemu ne može zaustaviti perpetuiranje dugova koje plaćaju svi građani za sve slabiju uslugu. Uz to, postoji i sve veća frustracija liječnika koji predano rade svoj posao ali su sputavani u nastojanjima da unaprijede sustav.
Založivši se za radikalnu zdravstvenu reformu, Bakić je kazao da umjesto toga HZZO i Ministarstvo zdravstva i dalje nastavljaju urušavati taj sustav, zanemaruju prevenciju i primarnu zdravstvenu zaštitu te pogoduju privatnom sektoru.
HDZ-ova Branka Juričev Martinčev (Klub HDZ-a) smatra kako u zdravstvenom sustavu ne možemo imati kvalitetnu uslugu bez viših izdvajanja.
– Svatko od nas kada zatraži zdravstvenu pomoć želi i najbolju uslugu i najbolje lijekove. Sve to zahtjeva visoka sredstva, poručila je.
Upozorila je i da su našu zemlju do nedavno zbog niskih primanja napuštali liječnici zbog čega smo u tom sustavu mogli imati još veće probleme nego što je to manjak financijskih sredstava.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) upozorila je na problem upravljanja državnom imovinom, kao i imovinom u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tako, rekla je, na državnoj razini nemamo evidentiranu svu imovinu, državna imovina nije evidentirana na istom mjestu te još uvijek nemamo Registar državne imovine. Uz to, jedinice lokalne samouprave vrijednosno raspolažu značajnom imovinom ali nemaju strategiju upravljanja njome.
Nedovoljan broj zaposlenika
Ključnim problemom u radu svog Ureda Klešić je označio nedovoljan broj zaposlenika obzirom na broj subjekata iz njegove nadležnosti, preko 16 tisuća.
U Uredu je sistematizirano 370 radnih mjesta a trenutno ih je zaposleno 276. Prošle godine je jako puno ljudi otišlo, no siguran sam da će nam Vlada i Sabor osigurati sredstva kako bismo do kraja ove godine raspisali natječaje i zaposlili nove ljude, kazao je.
Dodao je pritom da su odlukom Vlade plaće ovlaštenih državnih revizora sada osjetno bolje i ljudi su zadovoljni.
Tijekom rasprave zastupnici su pohvalili rad revizora, iako ih je u prošloj godini u Državnom uredu za reviziju bilo manje za gotovo pet posto u odnosu na 2022., pri čemu su 85 posto žene.
Što još stoji u izvješću
46 financijskih revizija koje su započele u 2023. i dvije provjere provedbe preporuka bit će završene tijekom 2024. Ukupno je dano 2045 naloga i preporuka.
U Izvješću se navodi kako statistički podaci potvrđuju da je u prošloj godini za 12 posto porastao broj bezuvjetnih mišljenja o financijskim izvještajima u odnosu na broj bezuvjetnih mišljenja izraženih u 2022.
Također je u 2023. za 6,9 posto porastao broj bezuvjetnih mišljenja o usklađenosti poslovanja u odnosu na broj izraženih bezuvjetnih mišljenja u 2022. Uz to, provedeno je čak 78,4 posto naloga i preporuka danih u prošlim revizijama.
Državni ured za reviziju lani je obavio je i revizije učinkovitosti kojima su obuhvaćene teme važne za građane, poput dostupnosti obiteljske medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama, upravljanja i održavanja skloništa za slučajeve katastrofa te unaprjeđenja kvalitete i dostupnosti vode za ljudsku potrošnju.
U tim revizijama je dano 330 naloga i preporuka čija će provedba imati značajan utjecaj na živote građana i gospodarski rast.
Izvor: HRT
