Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, procjenjuje se da u inozemstvu živi više od dva milijuna ljudi porijeklom iz te zemlje. Analiza razvojnih potreba i potencijala vezana uz Hrvate u BiH govori o investiranju naših povratnika, ali i o trendu iseljavanja koji se nastavlja.
Tomu pridonose dugogodišnja borba za jednakopravnost, gubitak elementarnih prava kao konstitutivnog naroda te mogućnost iseljavanja u države članice Europske unije nakon ulaska Hrvatske u tu obitelj. Posljednji službeni podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na smanjenje broja Hrvata u toj zemlji od 39,66 % u 2013. u odnosu na 1991. godinu.
– Sektori u koje su dosad ulagali uglavnom se odnose na informacijske tehnologije, potom u sektor turizma, nekretnina, poljoprivrede, kao i u sektor usluga. Oni se i dalje tretiraju kao strano ulaganje iz razloga što oni ulažu kroz dva programa: kroz program poticaja stranih vlada za ulaganje BiH-dijaspore u BiH ili kroz partnerstvo sa stranim partnerima, pojasnila je glasnogovornica državne Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH Jasmina Penava. 
Uloga iseljeništva je ključna za ekonomski rast Bosne i Hercegovine. Oni donose svjež kapital, nova znanja i tehnologije te djeluju kao most između domovine i globalnoga tržišta. Njihova ulaganja podupiru lokalne kompanije i pomažu u stvaranju novih radnih mjesta. Time povećavaju konkurentnost domaće ekonomije.
Kao dijete Petar Desnica je otišao u izbjeglištvo u Njemačku. Na poticaj obitelji odlučio se za investiranje u Bosnu i Hercegovinu. Nikada, kaže zbog toga nije zažalio. Tu je, nastavlja, našao dobro obrazovanu i motiviranu ekipu koja ga prati u realizaciji njegovih snova i voljna je s njim riskirati.
– Obiteljska grupacija koja drži jednu tvornicu strojeva u Travniku i ovdje smo, nismo baš tako razočarani, super nam je ovdje, imamo super uvjete i rastemo. Imamo do sada oko 750 zaposlenih u Bosni i Hercegovini, kazao je Desnica.
Iseljeništvo je u dobroj poziciji da napravi promjene u Bosni i Hercegovini potičući ekonomski rast zemlje vođen privatnim sektorom. Uvjeti poslovanja su se izmijenili u posljednjih deset godina u cijelom svijetu. Prije deset godina zemlja se suočavala s nedostatkom posla, a danas s nedostatkom ljudi koji bi poslove radili.
Komparativna prednost Bosne i Hercegovine je to što se radi o europskoj zemlji s najnižim porezima na dohodak – 10 posto. Kao i relativno niska cijena električne energije. Za snažniji investicijski faktor potrebna je ubrzana digitalizacija i smanjenje procedura potrebnih za ulaganje. BiH je tek nedavno potpisala sporazum s EU o primjeni programa “Digitalna Europa”.
– Ukoliko oni budu imali kapaciteta da okupe privatni sektor: sveučilišta, znanstveno-istraživačke ustanove i zajedno možda i neke državne institucije i okupe konzorcije, možemo zajedno nastupiti prema Europskoj komisiji. I uzeti poticajna sredstva, bespovratna sredstva koja su na raspolaganju. Do sada je BiH iz ovih fondova povukla ravno 0 eura i uvjerljivo smo posljednji u regiji, upozorio je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH stoga je, uz potporu UNDP-a u toj zemlji, razvilo posebnu digitalnu platformu ekonomske diplomacije. Ona omogućava pristup svim potrebnim informacijama potencijalnih ulagača, znanstvene članke, predviđanja ekonomskih kretanja u svijetu i slično.
– MVP BiH želi da sav proces informiranja i razmjene informacija i upita kada su u pitanju privrednici, kako iz BiH tako i oni iz inozemstva koji su zainteresirani da investiraju u našu prelijepu zemlju, mogu to dobiti na jedan brži, transparentniji i efikasniji način, naglasio je ekonomski savjetnik u MVP BiH Dino Selimović.
Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija u BiH.
– Zapaljiva retorika oprinosi ne samo političkoj nestabilnosti, nego ima i negativan utjecaj na ekonomiju i prosperitet u BiH. Ja se nadam da će svi koji su dio BiH politike uključujući ne samo političke lidere, izvući poruke iz ovog istraživanja i primijeniti ih u svom djelovanju, pozvao je britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.
Prema podacima Središnje banke BiH, od ukupnih tekućih transfera novčane doznake iz inozemstva u prošloj godini iznosile su 1,89 milijardi eura i veće su za 103,79 milijuna eura u odnosu na 2022.
Izvor: HRT
