Istraživači u Južnoafričkoj Republici ubrizgali su radioaktivni materijal u rogove 20 nosoroga u sklopu istraživačkog projekta usmjerenog na smanjenje krivolova. Ideja je da bi detektori radijacije, koji su već postavljeni na nacionalnim granicama, otkrili rogove i pomogli vlastima u uhićenju krivolovaca i trgovaca.
Ubrizgavanje radioaktivnog materijala u nosoroge pravi je pothvat.
Životinje se prvo umiruju prije nego što im se izbuši rupa u rogu te pažljivo umetne nuklearni materijal. 
Istraživači sa Sveučilišta Witwatersrand’s, Jedinica za radijaciju i zdravstvenu fiziku u Južnoj Africi, ubrizgali su u 20 živih nosoroga radioizotope uz pomoć veterinara i nuklearnih stručnjaka.
Nadaju se da se proces može ponoviti kako bi se spasile druge divlje vrste koje su osjetljive na krivolov – poput slonova i pangolina.
– Ovo je nešto potpuno novo. Koristimo radioizotope umetnute u rog kako bismo obezvrijedili rog u očima krajnjih korisnika. Jer, moramo učiniti nešto novo i nešto drugačije kako bismo smanjili krivolov, kaže profesor James Larkin koji vodi projekt.
– Ovo također radimo jer se značajno olakšava presretanje rogova dok se njima trguje preko međunarodnih granica, jer postoji globalna mreža monitora radijacije koji su dizajnirani za sprječavanje nuklearnog terorizma. A mi se bavimo time, dodaje.
Prema brojkama Međunarodne unije za očuvanje prirode, međunarodnog tijela za zaštitu prirode, početkom 20. stoljeća globalna populacija nosoroga iznosila je oko 500 000. Sada iznosi oko 27 000 zbog stalne potražnje za rogovima nosoroga na crnom tržištu.
– Nosorozi bez rogova ne funkcioniraju jer to remeti njihove društvene interakcije, objašnjava profesorica Nithaya Chetty, dekanica Odjela za znanost Sveučilišta Wits.
– Nekoliko godina nakon što se odstrani rog možemo vidjeti da to doista vrlo negativno utječe na društvenu strukturu nosoroga. I to je stvarno grozno. Nosorozi su vrlo teritorijalni. Tako utječemo na načine na koje oni mogu braniti teritorij, kaže Chetty.
Chetty kaže da je doza radioaktivnosti vrlo niska i da je njezin potencijalni negativni učinak na životinju opsežno ispitan.
Arrie van Deventer, osnivač Rhino Orphanagea, kaže da je ideja odvratiti lovokradice, budući da je carini lakše pronaći rogove u koje je ubrizgan radioaktivni materijal i zaplijeniti krijumčarene rogove.
Rhino Orphanage pomogao je u istraživanju dopustivši testiranje njihovih nosoroga kako bi se vidjelo hoće li ideja funkcionirati u praksi.
Iako je ideja dobila podršku nekih u industriji, istraživači su morali preskočiti mnoge etičke prepreke koje su postavljali kritičari njihove metodologije.
Pelham Jones, predsjednik Udruge privatnih vlasnika nosoroga, jedan je od kritičara predložene metode i sumnja da bi ona učinkovito odvratila lovokradice i trgovce ljudima.
– Krovolovci su smislili druge načine premještanja roga nosoroga iz zemlje, ne preko tradicionalnih graničnih prijelaza. Oni zaobilaze granične prijelaze jer znaju da je to područje najvećeg rizika od zapljene ili presretanja, rekao je Jones.
Južna Afrika ima najveću populaciju nosoroga s procijenjenih 16 000, što je čini žarišnom točkom s više od 500 ubijenih nosoroga godišnje.
Zemlja je doživjela značajan pad krivolova nosoroga oko 2020., na vrhuncu pandemije COVID-19, ali su se brojke povećale kada su ublažena ograničenja zbog virusa.
Izvor: HRT
