Američka svemirska agencija NASA objavila je sliku snimljenu teleskopom James Webb za koju kaže da prikazuje ‘nebeski vatromet’ oko zvijezde u nastajanju. NASA je zvijezdu opisala kao protozvijezdu staru oko 100 000 godina, dodajući da je riječ o ‘relativno mladom objektu’.
Snimljen Webbovim MIRI-jem (Mid-Infrared Instrument), ovaj vatreni pješčani sat prikazuje scenu vrlo mladog objekta u procesu postajanja zvijezdom. Središnja protozvijezda raste u vratu pješčanog sata, nakupljajući materijal iz tankog protoplanetarnog diska, koji se vidi kao tamna linija.
Protozvijezda, relativno mlad objekt od oko 100 000 godina, još uvijek je okružen svojim roditeljskim molekularnim oblakom ili velikim područjem plina i prašine. Webbovo prethodno promatranje NIRCam-om (near-Infrared Camera) omogućilo nam je da zavirimo u ovo područje i otkrilo ovaj molekularni oblak i protozvijezdu u neprozirnim, živim bojama. 
I NIRCam i MIRI pokazuju učinke izljeva, koji se emitiraju u suprotnim smjerovima duž osi rotacije protozvijezde dok objekt troši plin i prašinu iz okolnog oblaka. Ti izljevi poprimaju oblik udarnog fronta na okolni molekularni oblak, koji se pojavljuje kao vlaknasta struktura. Oni su također odgovorni za oblikovanje svijetle strukture pješčanog sata unutar molekularnog oblaka dok energiziraju ili pobuđuju okolnu materiju i uzrokuju da područja iznad i ispod nje svijetle. To stvara efekt koji podsjeća na vatromet koji obasjava oblačno noćno nebo.
Područja obojena plavom bojom, koja obuhvaćaju većinu pješčanog sata, pokazuju uglavnom molekule koje sadrže ugljik poznate kao policiklički aromatski ugljikovodici. Sama protozvijezda i gusti pokrivač prašine i mješavine plinova koji je okružuju predstavljeni su crvenom bojom. Bijelo područje točno iznad i ispod protozvijezde mješavina je ugljikovodika, ioniziranog neona i guste prašine, što pokazuje da protozvijezda tjera ovu materiju prilično daleko od sebe dok troši materijal sa svog diska.
Kako protozvijezda nastavlja stariti i ispuštati energetske mlazove, ona će potrošiti, uništiti i odgurnuti veliki dio molekularnog oblaka, a mnoge strukture koje vidimo počet će blijedjeti. Naposljetku, kada prestane skupljati masu, ovaj će impresivni prikaz završiti, a sama zvijezda postat će vidljivija čak i našim teleskopima u vidljivom svjetlu.
Svemirski teleskop James Webb glavni je svjetski opservatorij za svemirsku znanost. Webb rješava misterije u našem solarnom sustavu, gleda u daleke svjetove oko drugih zvijezda i ispituje misteriozne strukture i podrijetlo našeg svemira i naše mjesto u njemu.
Izvor: HRT
